Tržište rada
Zašto plaće u sjevernoj Hrvatskoj rastu sporije od inflacije
Nominalni rast od 6% maskira realni pad kupovne moći u prerađivačkom sektoru Varaždinske županije.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku objavljenim u prvom tromjesečju ove godine, prosječna bruto plaća u Varaždinskoj županiji porasla je za 6,2 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Zvuči ohrabrujuće — sve dok se ne usporedi s inflacijom. Potrošačke cijene u istom su razdoblju porasle za 8,1 posto, što znači da je realna kupovna moć prosječnog radnika u regiji pala za gotovo dva postotna boda. Taj raskorak nije jedinstven za Varaždin, ali je ovdje posebno izražen zbog sektorske strukture lokalnog tržišta rada. Prerađivačka industrija, koja zapošljava oko 34 posto radne snage u županiji, bilježi najsporiji rast plaća u usporedbi s uslužnim sektorom i javnom upravom. Tvrtke u sektoru tekstila i metalne industrije — koje su nekad bile hrbat varaždinskog radničkog identiteta — suočavaju se s dvostrukim pritiskom: rastom troškova energije s jedne strane i konkurencijom jeftine radne snage iz regije s druge. Rezultat je zamrzavanje ili minimalni porast plaća, dok troškovi života nastavljaju rasti. Radnici koji su godinama gradili karijeru u tim tvornicama sada rade jednako naporno za manje u realnom smislu. Nije li to pokazatelj da politike zapošljavanja i industrijska strategija na regionalnoj razini zahtijevaju ozbiljnu reviziju?
Podaci HNB-a o kreditnoj zaduženosti domaćinstava dodatno kompliciraju sliku. U Varaždinskoj županiji prosječni stambeni kredit pokriva 22 posto neto prihoda domaćinstva — što je 3 postotna boda više nego 2021. godine. Kako plaće ne prate inflaciju, sve veći udio prihoda odlazi na fiksne troškove: kredit, stanarinu, energiju, hranu. Diskrecionarni rashodi — odgoj djece, odmori, kultura — prvi su na listi uštedina. Ova dinamika nije samo statistička pojava; ona se vidi u praznim lokalima u središtu Varaždina, u manjoj posjećenosti lokalne tržnice, u odgođenim kupovinama automobila i kućanskih aparata. Dugoročno, ako realna kupovna moć nastavlja padati, demografski pritisak odlaska mlađih radnika prema Austriji i Njemačkoj samo će se pojačati — što su lokalni poslodavci već počeli osjećati kroz otežano zapošljavanje kvalificiranih zanimanja.
