Europski fondovi: tko u regiji zapravo povlači novac

Hrvatska je za programsko razdoblje 2021.–2027. iz europskih strukturnih i investicijskih fondova osigurala ukupno oko 10,6 milijardi eura. Od toga je sjeverozapadnoj makroregiji — koja obuhvaća Varaždinsku, Međimursku i Koprivničko-križevačku županiju — teoretski dostupno nešto više od 900 milijuna eura kroz razne operativne programe. No prema podacima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije za prvu godinu provedbe novog programskog ciklusa, ove tri županije zajedno su do sada potpisale ugovore koji pokrivaju tek 18 posto ukupne alokacije. Zašto je ta brojka toliko niska? Razlozi su višestruki i sistemski. Lokalne samouprave, koje su ključni korisnici fondova u kategorijama infrastrukture, energetske učinkovitosti i digitalnih usluga, često nemaju kapaciteta za pripremu kvalitetnih projektnih prijedloga. Nedostaje im stručnog osoblja s iskustvom u EU procedurema — a outsourcing konzultantskim tvrtkama skupo košta i ne jamči uspjeh. Poduzetnici iz MSP sektora suočavaju se s administrativnim preprekama koje obeshrabruju čak i one s dobrim projektima. Rezultat je paradoksalna situacija: novac postoji, potrebe postoje, ali protok između jednog i drugog blokiran je birokracijom i nedostatkom kapaciteta.

Usporedbom s prosjekom EU jasno je da Hrvatska nije usamljen slučaj — mnoge nove članice bilježe sporiju apsorpciju u prvim godinama programskog ciklusa. No sjeverozapadna Hrvatska ima specifičan problem: blizina slovenskog i austrijskog tržišta znači da najambiciozniji projekti često migriraju prema inozemnim partnerima, dok lokalni ekosustav ostaje nedovoljno razvijen za prihvat europskog novca. Intervencija na razini razvojnih agencija — poput Regionalne razvoje agencije Sjever — može biti ključna, no njihovi su kapaciteti i financiranje kronično nedovoljni. Ako sjeverozapadna Hrvatska želi ozbiljno iskoristiti preostale godine tekućeg programskog ciklusa, potrebna je sustavna podrška korisnicima fondova: edukacija, savjetovanje i administrativno rasterećenje — a ne samo politički govori o europskim milijardama.